Većina problema sa hard diskovima odnosi se na mehanička oštećenja površine diska (bad sectors), neispravne magnetne glave i oštećen firmware (softver na elektronici).

Utjecaj vibracija, temperature, zvukova i padova na diskove

Kvarovi na hard diskovima su najčešće prouzrokovani greškom korisnika, jer jednostavno ne znaju da su diskovi u radu izuzetno osjetljivi i na najmanje udarce. Proizvođači hard diskova u trci za kupce navode da su njihovi eksterni hard diskovi otporni na padove i udarce i tako usade u memoriju kupca pogrešno mišljenje da su ovi diskovi bezbjedni.

Nažalost, to je samo djelimično tačno, jer se odnosi na vrijeme kada disk ne radi, već je u transportu i slično. Kada eksterni hard disk ili disk u laptopu radi, ploče na kojima je magnetni medij se obično okreću brzinom od 5.400 obrtaja u minuti (rpm), a magnetne glave lebde u mikronima iznad površine medije i nikada je ne dodiruju u normalnim uslovima. Čitanje i upisivanje se obavlja bezkontaktno.

Kada takav disk pomjeramo, može se desiti da ga udarimo o neki predmet, kada sila gravitacije nadvlada aerodinamičku silu koja drži glave iznad površine i dešava se da glave jednostavno rečeno zaparaju površinu medije. Podaci koji su na tom mjestu bivaju trenutno i bespovratno uništeni, kao i magnetne glave.

Ako imate mnogo hard diskova u jednom kućištu, ugradite dodatni ventilator kako bi spriječili otkazivanje hard diskova.

Čak je moguće i da vrlo glasan zvuk jačine cca. 110db (sirena za uzbunu) uzrokuje gubitak podataka na diskovima (https://www.ontrack.com/blog/2017/01/10/loud-noise-data-loss/).

Zamjena glave

Ovo je izuzetno komplikovana procedura za popravku hard diskova. Radi se u slučajevima kada je oštećena neka od magnetnih glava koja čini pristup podacima nemoguć. Prepoznaje se po tome što se iz diska čuje lupanje ili kliktanje, a disk se ne vidi u BIOS-u. Nekad je moguće isključiti oštećene glave i kopirati podatke sa ostalih na posebnom uređaju, ali često su oštećenja prevelika za bilo kakav pristup podacima. Nije ni preporučljivo pokušavati bilo šta, pa čak ni uključivati disk ako se čuje lupanje, jer se tako mogu oštetiti i ploče sa podacima.

Zamjena glava se vrši u staklenoj komori sa filterima i izbacivanjem vazduha, a sav posao se obavlja preko rukavica, kako ne bi ušla ni najmanja trunka prašine na ploču. Naizgled mala tačkica prašine koja padne na disk može uništiti glavu, a zatim i ploču. Takođe, glave je potrebno skinuti i vratiti sa posebnim alatom koji je pravljen po tipu diska. Uspješnost ove metode je velika, pa je jedino potrebno naći identičan ispravan hard disk koji će se iskoristiti za dijelove. Ako površina diska nije oštećena, disk se praktično odmah može uključiti i kopirati podaci na drugi disk. Koliko god pazili, disk ipak nije kao fabrički sklopljen, pa se popravljani diskovi ne koriste za bilo šta bitno, samo se kopiraju podaci na drugi ispravan disk.

Zamjena elektronike

Kvar elektronike hard diska ne spada u teške kvarove jer se uglavnom može riješiti zamjenom neispravnih komponenti. Ako to ne riješi problem, potrebno je iskoristiti identičan ispravan hard disk za dijelove. Naravno, nije dovoljno samo zamijeniti elektroniku. Kod nekih jako starih hard diskova, ovo može da pomogne, ali kod novijih se moraju primjeniti i dodatne tehnike. Proizvođači diskova su se potrudili da zakomplikuju stvar, pa se u svaki pojedinačni disk upisuje njegov poseban softver koji nije moguće koristiti za identičan drugi disk. Svaki ozbiljan servis za popravku hard diskova ima bazu od više stotina diskova, pa je lahko naći odgovarajući i uraditi potrebne izmjene na elektronici i softveru. Ovaj posao se obavlja u roku od 1-3 dana ako postoji isti disk za dijelove, a ako je potrebno da se nabavi, može da potraje. U cijenu ulazi isti takav disk, a posle izvršene popravke disk se može normalno koristiti.